Kako bismo odgovorili na ovo pitanje, najprije trebamo razmotriti što se podrazumijeva pod pojmom krštenje u Duhu. Kako se to općenito razumije u Karizmatskoj obnovi, krštenje u Duhu označava iskustvo koje preobražava život — iskustvo stvarnosti i prisutnosti uskrsloga Gospodina Isusa te Duha Svetoga i njegovih darova. Ono samo po sebi nije sakrament, nego oživljavanje temeljnih milosti sakramenata krštenja i potvrde. Omogućuje da snaga i djelotvornost tih sakramenata donesu plod na nov način, što rezultira novom snagom za služenje i evangelizaciju.

Mnogi u Katoličkoj karizmatskoj obnovi uvjereni su da je ta milost namijenjena svakom članu Crkve. Drugi pak pokazuju određenu suzdržanost prema takvoj tvrdnji, ističući da je Karizmatska obnova samo jedan od mnogih novih crkvenih pokreta u Crkvi, od kojih svaki ima vlastite posebne karizme. U stvarnosti, važne istine sadržane su u oba stajališta.

S jedne strane, krštenje u Duhu doista jest milost namijenjena svakom krštenom kršćaninu. Jednu od najsnažnijih potvrda univerzalnosti toga dara dao je papa Benedikt XVI. u svom nagovoru Regina Caeli na svetkovinu Duhova 2008. godine, kada je rekao:

„Danas želim uputiti ovaj poziv svima: ponovno otkrijmo, draga braćo i sestre, ljepotu biti kršten u Duhu Svetom; ponovno postanimo svjesni svoga krštenja i svoje potvrde, izvora milosti koji su uvijek prisutni. Zamolimo Djevicu Mariju da isprosi novi Pedesetnicu za Crkvu i danas, Pedesetnicu koja će u svima proširiti radost življenja i svjedočenja Evanđelja.” 

Sveti Otac objasnio je da je izlijevanje Duha na Pedesetnicu bilo „vrhunac čitavog Isusova poslanja”, dar za koji je on umro i uskrsnuo kako bi nam ga mogao dati. Drugom prilikom papa  je izjavio da se „cjelokupno Kristovo poslanje sažima u ovome: krstiti nas u Duhu Svetom, osloboditi nas ropstva smrti i ‘otvoriti nam nebo’.”

Iako se ne može pretpostaviti da je papa Benedikt koristio biblijski izraz „krstiti u Duhu Svetom” na potpuno isti način kako ga danas koristi Karizmatska obnova, jasno je da on poziva na obnovu milosti krštenja i potvrde na način koji je izravno povezan s izlijevanjem Duha na Pedesetnicu. Štoviše, dobro je upoznat s upotrebom toga izraza u Obnovi za milost koja je preobrazila živote mnogih milijuna kršćana.

Stoga je Karizmatska obnova u jednom smislu nositeljica milosti koja pripada cijeloj Crkvi i koja je namijenjena obnovi čitave Crkve. Istodobno, potrebno je priznati da je Karizmatska obnova također i poseban pokret u Crkvi sa svojom vlastitom duhovnošću, strukturama, oblicima molitve i načinima kršćanskog života. Bog je podigao Karizmatsku obnovu kako bi na poseban način čuvala i razvijala milost krštenja u Duhu, ali ona nije jedini način odgovora na tu milost. U svojem apostolskom pismu Christifideles Laici papa Ivan Pavao II. potaknuo je vjernike da cijene različite karizme izražene u raznim crkvenim pokretima:

„Svi mi, pastiri i vjernici laici, imamo dužnost promicati i njegovati snažnije veze te uzajamno poštovanje, srdačnost i suradnju među različitim oblicima laičkih udruženja. Samo na taj način bogatstvo darova i karizmi koje nam Gospodin daje može donijeti plodan doprinos izgradnji zajedničkog doma” (br. 31).

Ta dvostruka stvarnost odnosi se i na pojedine karizme koje se ostvaruju u Obnovi. Primjerice, jesu li proroštvo i ozdravljenje namijenjeni cijeloj Crkvi? U smislu da su to temeljni darovi Crkve, odgovor je potvrdan; oni su pripadali Isusovu poslanju i dio su onoga što je on predao Crkvi po Dvanaestorici (usp. Mt 10, 7–8; Mk 16, 15–18; 1 Kor 14,1). Međutim, konkretni oblici u kojima se ti darovi očituju u različitim vremenima i okolnostima ne mogu se nametnuti kao obvezni bilo kojoj osobi ili skupini. Oblici vršenja tih darova kakvi postoje u Karizmatskoj obnovi posebni su izrazi koji se ne smiju smatrati normom za sve.

Ponekad vođe Karizmatske obnove ističu da bi naš cilj trebao biti „nestati” u Crkvi, kako bi se cijela Crkva obnovila. To je plemenit cilj, ali pritom treba imati na umu da se potpuna obnova Crkve neće ostvariti sve dok Krist ne dođe u slavi. Kao pokret unutar Crkve, Karizmatska obnova pozvana je živjeti milost krštenja u Duhu s posebnom snagom i intenzitetom, kako bi bila trajni kvasac unutar čitavoga Kristova tijela dok ono prolazi kroz povijest.

Izvor: CHARIS International